Mediteranske Prehrambene Navike Pokazuju Se Dobrim Za Mozak

2023 Autor: Peter Bradberry | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-07-27 17:19

Dijeta u mediteranskom stilu može usporiti gubitak pamćenja, čak i ako se usvoji kasno u životu.

Kad god je izmišljeni lik Popaj Mornar uspio srušiti limenku špinata, rezultati su bili gotovo trenutni: stekao je nadljudsku snagu. Proždiranje bilo kojeg čvrstog predmeta slično je učinilo trik za jednog od X-Men-a. Kako starimo i počinjemo se boriti s problemima pamćenja, mnogi od nas bi voljeli posegnuti za jestivim mentalnim rješenjem. Nažalost, takvi natprirodni efekti ostaju fantastični. Ipak, pravi izbor hrane može donijeti skromniji dobitak.

Sve veći broj dokaza sugerira da usvajanje mediteranske ili slične prehrane može pomoći usporiti gubitak pamćenja kako ljudi stare. Obilježja prehrane uključuju puno voća i povrća i cjelovitih žitarica (za razliku od ultrarafiniranih) i umjereni unos ribe, živine i crnog vina. Objed uglavnom s pojedinačnim sastojcima, poput sjemenki bundeve ili borovnice, neće uspjeti.

Štaviše, čini se da ovaj dijetalni pristup donosi mozgu čak i kada se usvoji kasnije u životu - ponekad pomaže u spoznaji već za dvije godine. "Nećete biti Superman ili Superžena", kaže Miguel A. Martínez González, predsjedavajući odjela za preventivnu medicinu na Univerzitetu Navarra u Barseloni. "Možete zadržati svoje kognitivne sposobnosti ili ih čak malo poboljšati, ali dijeta nije magija." Ti mali dobici, međutim, mogu imati smisla u svakodnevnom životu.

Od vilice do mozga

Naučnici su dugo vjerovali da promjena prehrane ne može poboljšati pamćenje. Ali dokazi koji govore suprotno počeli su se pojavljivati prije desetak godina. Na primjer, Nikolaos Scarmeas sa Univerziteta Columbia i njegove kolege prikupljali su informacije o prehrambenim navikama i zdravstvenom statusu oko 2000 Njujorčana koji ispunjavaju uslove za Medicare - obično sredinom 70-ih - tokom prosječno četiri godine. 2006. godine istražitelji su izvijestili da je strože pridržavanje mediteranske prehrane, koja je prethodno bila povezana s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, povezano sa sporijim padom kognitivnih sposobnosti i manjom vjerovatnoćom obolijevanja od Alzheimerove bolesti. Budući da su istraživači samo promatrali prehrambene obrasce i nisu ih kontrolirali - kao što bi to bio slučaj u kliničkom ispitivanju - sumnje su, međutim, ostale. Još uvijek je bilo moguće da je očigledna korist za mozak rezultat slučajnosti ili neke druge osobine zajedničke ljudima koji dosljedno slijede mediteransku prehranu u SAD-u, poput obrazovnih postignuća ili određenih životnih izbora.

Sedam godina kasnije istraživači su postavili neke odgovore. 2013. Martínez González i njegove kolege objavili su nalaze o njihovoj masivnoj PREDIMED studiji, eksperimentu koji je obuhvatio gotovo 7 500 ljudi u Španiji. (PREDIMED je skraćenica od Prevencija mediteranskom prehranom.) Istražitelji su nasumično dodijelili ispitanike u jednu od dvije eksperimentalne grupe. U prvom su sudionici slijedili mediteransku prehranu uz dodatnu pomoć miješanih orašastih plodova; u drugom su se također pridržavali mediteranske prehrane, ali su dobili dodatno ekstra djevičansko maslinovo ulje. (Istraživači su smatrali da bi pružanje dodatnih orašastih plodova i ulja bez troškova za učesnike garantovalo da se pojedine zdrave masti jedu u dovoljnim količinama da imaju mjerljive učinke na rezultate studije.) Kontrolna grupa u odnosu na koju bi rezultati eksperimentalnih grupa bili u usporedbi s tim, općenito je upućen kako smršavjeti. Članovi su mu davali savjete o jedenju povrća, mesa i masnih mliječnih proizvoda koji se podudaraju s mediteranskom prehranom, ali obeshrabreni su od korištenja maslinovog ulja za kuhanje i od konzumiranja orašastih plodova.

Očekivano, rezultati su pokazali da je bilo koja od eksperimentalnih mediteranskih opcija prehrane dovela do znatno boljih kardiovaskularnih ishoda. Ali kada su naučnici testirali kogniciju u podskupu članova studije, otkrili su i da su pojedinci u bilo kojoj od mediteranskih dijetalnih grupa imali bolji učinak od grupe za podučavanje težine u bateriji široko prihvaćenih kognitivnih testova. "Ovo je iznenađujuće, naravno", kaže Martínez González.

Koliko god su ovi nalazi intrigantni, još uvijek nisu konačni; istraživači nisu prikupili nikakve kognitivne informacije na početku studije. Stoga ostaje mogućnost da je između dvije eksperimentalne i kontrolne grupe bilo nešto drugačije - osim njihovih dijetalnih intervencija - što bi moglo objasniti nalaze.

Martínez González pokušao je utišati takve kritike novom studijom koju je njegov tim objavio u julu u JAMA Internal Medicine. Crpeći se iz grupe od više od 300 sudionika koji su također bili dio PREDIMED-a, ali na određenom mjestu s više financijskih sredstava, istraživači su proveli osnovna kognitivna mjerenja i usporedili ih s rezultatima te iste grupe četiri godine kasnije. Na početku studije ljudi su u prosjeku imali 67 godina. Martínez González kaže da su najnovija otkrića u skladu s onim što je pronašao u svojim ranijim studijama. Ovi rezultati takođe nisu konačni, jer je ovo ispitivanje bilo relativno malo. Ipak, napominje on, to je prvi put da su znanstvenici vidjeli poboljšanja u kognitivnim funkcijama iz randomiziranog ispitivanja mediteranske prehrane.

Mogu li Amerikanci, čija se uobičajena prehrana i način života često bitno razlikuju od prehrane odraslih koji žive u Španiji, imati koristi od ovog pristupa? To ostaje da se vidi. Uobičajena prehrana ljudi u kontrolnoj grupi studije bila je i dalje bliža mediteranskoj prehrani od većine Amerikanaca, tako da su već imali godine relativno zdrave prehrane pod pojasom, što je moglo pomoći njihovom ukupnom zdravlju. Ali Martínez González vjeruje da bi prehrana Amerikancima mogla pružiti još veće koristi jer imaju toliko više prostora za poboljšanje. Ipak, stručnjak za prehranu Martha Morris sa Sveučilišta Rush kaže da samo randomizirano ispitivanje u SAD-u može istinski odgovoriti na pitanje - nešto za što se nada da će prednjačiti u narednim godinama.

Beyond Diet

Jedna stvar je dokazati da određena kuhinja utječe na kognitivno zdravlje. Poticati puno Amerikanaca da jedu više voća, povrća, ribe i maslinovog ulja sasvim je druga stvar. Dvije glavne prepreke su troškovi i uvriježene navike. Za PREDIMED, sudionici studije opskrbljeni su skupim ekstra djevičanskim maslinovim uljem i rekli su im kako se pripremaju obroci. "Da biste ovo znanje prenijeli na američku populaciju, ne možete im samo pokazati prehrambene proizvode", kaže Martínez González. "Morate im pokazati kako da kupuju za njih, kuhaju s njima i pripremaju ih da sve hranjive sastojke usklade s tradicionalnom mediteranskom prehranom." Prvi korak u pravom smjeru, kaže on, bio bi da Amerikanci smanje potrošnju crvenog mesa i umjesto toga koriste živinu. Ali to još uvijek ostavlja još mnogo koraka prije nego što počnu jesti mediteransku prehranu.

Pridržavanje tačne prehrane iznesene u PREDIMED-u možda nije jedini način za postizanje kognitivnih koristi od hrane. U februaru su Morris i njene kolege objavili na mreži istraživanje koje preporučuje modificiranu prehranu koja je uglavnom u skladu s mediteranskom prehranom, ali onu jeftiniju za američku Morrisovu takozvanu MIND dijetu naglašava konzumaciju zelenih, lisnatih biljaka i cjelovitih žitarica. Njene osnovne sastojke uključuju dvije porcije povrća dnevno, dvije porcije bobica tjedno i, umjesto gotovo svakodnevne konzumacije ribe potrebne u mediteranskoj prehrani, riba samo jednom tjedno.

Morris je otkrio da se čini da čak i umjereno pridržavanje dijete MIND u prosjeku 4,5 godine smanjuje rizik od Alzheimera u usporedbi s mediteranskom i drugom dijetom. Ona i njene kolege procijenile su taj ishod brojeći broj slučajeva klinički dijagnosticirane Alzheimerove bolesti u svakoj skupini tijekom perioda ispitivanja. (Dijete za usporedbu zahtijevale su strože pridržavanje da bi se postigla ista kognitivna korist.) Još bolje, MIND dijeta može biti dostižnija za novčanik prosječne osobe i za američku kulturu. U široj slici, ovo otkriće sugerira da "ljudi koji poboljšavaju prehranu mogu promijeniti svoje pamćenje", kaže Francine Grodstein, profesorica koja se fokusira na zdravo starenje u Brigham-u i Ženskoj bolnici u Bostonu i na Harvard Medical School, koja nije bila uključena u posao.

Ostaje nejasno zašto bi određeni odabir hrane mogao poboljšati rad mozga. Možda su ključne kardiovaskularne dobrobiti ovih režima, koje promoviraju dobar protok krvi i kiseonika u mozak, ključne. Ali drugi faktori mogu biti na djelu. Naravno, pitanja o tome kada ove prehrambene promjene trebaju nastupiti ili kako se dijeta slaže s drugim faktorima, poput fizičke aktivnosti, načina spavanja i genetike, također ostaju bez odgovora.

Nedavno su neki istraživači počeli širiti svoj fokus samo na hranu. U Europskoj uniji, multinacionalno randomizirano ispitivanje koje je počelo ove godine osmišljeno je kako bi pružilo daljnji uvid u to kako prehrana, vježbanje i bolja kontrola krvnog pritiska mogu zajedno raditi na promociji zdravlja mozga. (Hipertenzija je vodeći uzrok moždanog udara, koji može ozbiljno naštetiti mentalnom procesuiranju.) Iako studija neće dopustiti znanstvenicima da precizno utvrde koji faktor nudi najveću korist, trebala bi im pružiti bolje razumijevanje koliko značajnu ulogu mogu imati promjene u životu.

Ima razloga za nadu. Pilot studija objavljena u junu u časopisu Lancet otkrila je da promjene u prehrani i navikama kasnije u životu mogu usporiti tok kognitivnog opadanja. Skandinavski istraživači podijelili su skupinu od 1 260 ljudi u Finskoj ili da bi dobili standardni savjet o prehrani i prehrani ili da slijede određeni plan vježbanja i jedu modificiranu mediteransku prehranu - sve dok su im se nadzirali krvni tlak i drugi zdravstveni pokazatelji i, ako je potrebno, liječiti. Ispitanici u eksperimentalnoj grupi završili su znatno bolje na standardnim testovima kognicije. "Zaista bismo mogli vidjeti da [intervencija] može zaštititi od kognitivnih oštećenja ili ih barem odgoditi", kaže glavna autorica studije Miia Kivipelto, direktorica istraživanja i obrazovanja u gerijatrijskoj klinici na Institutu Karolinska u Stokholmu. Neočekivano, kaže ona, te promjene bile su vidljive u samo dvije godine. I što je najbolje, velesile nisu potrebne.