Poređenje Ljepote U Matematici I Umjetnosti

2023 Autor: Peter Bradberry | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-05-21 22:32

Ljudi slično spajaju matematičke dokaze sa slikama i muzičkim djelima.

Znanstvenici i matematičari često opisuju činjenice, teorije i dokaze kao „lijepe“, čak i koristeći estetiku koja pomaže u njihovom radu. Njihovi kriteriji možda se nestručnim čine neprozirnim, ali novo istraživanje otkriva da novaci mogu dosljedno procijeniti ljepotu ili ružnoću dokaza.

Matematičar i psiholog analizirali su odgovore oko 200 učesnika na mreži za svaki od tri eksperimenta u njihovoj studiji, objavljenoj u avgustu u časopisu Cognition. Većina je pohađala koledž, ali matematiku nije učila dalje od univerzitetskog računa. U svakom eksperimentu pročitali su četiri jednostavna matematička argumenta i testirali su ih na razumijevanje. (Dva uključena dijagrama; za primjer pogledajte grafiku.).

Ispitanici su svaki argument ocijenili „sličnim“sa svakom od četiri pejzažne slike, a rezultati su bili očito konzistentni: ljudi su se uglavnom slagali oko toga koji se argumenti podudaraju sa kojim slikama - a njihovi izbori približno su usklađeni s onima koje je napravilo osam matematičara. (Argument na slici najjače se podudarao s pejzažom Yosemite od Alberta Bierstadta, ovdje viđen.) Drugi eksperiment dao je sličan rezultat sa klasičnom klavirskom muzikom umjesto slika.

Za treći eksperiment ispitanici su argumente i slike ocijenili na 10 pridjeva, uključujući „lijep“. Ponovno, rezultati su bili dosljedni, a elegancija, praćena dubinom i jasnoćom, bila je najveći faktor u procjeni ljepote kako iz matematike tako i iz umjetnosti. Samuel Johnson, psiholog sa Univerziteta Bath u Engleskoj, i jedan od koautora lista, kaže da ga je najviše iznenadilo što su te osobine mogle predvidjeti uparivanje ideja i slika prve grupe, što ukazuje na to da se prepiska iz matematike temelji na nečemu dubljem od površinskih geometrijskih karakteristika.

"To je vrlo pametno istraživanje", kaže Matthew Inglis, istraživač matematičkog obrazovanja sa Univerziteta Loughborough u Engleskoj, koji nije bio uključen u posao. „Smatrao sam da su rezultati prilično kontraintuitivni, iako vrlo uvjerljivi. Na osnovu mog vlastitog rada”- u kojem se matematičari nisu slagali oko kvaliteta dokaza -„ Očekivao bih da će estetski sudovi u matematici biti nestabilni kod pojedinaca.”.

Iznenađena je i Nathalie Sinclair, istraživačica matematičkog obrazovanja sa Univerziteta Simon Fraser iz Britanske Kolumbije, koja takođe nije bila uključena u studiju. "Moglo bi se pomisliti da bi ljudi, jer u našoj kulturi postoji toliko strah od matematike, pomislili da su pitanja apsurdna", kaže ona.

Stefan Steinerberger, matematičar sa Univerziteta Yale i koautor rada, vjeruje da bi prosvjetni radnici trebali istaknuti ljepotu matematike. "Ljudi imaju taj čudan pojam da o sebi misle kao o bestelesnim računarima", kaže on. "To nije istina.".