Kako Djeca šire Koronavirus? Nauka Još Uvijek Nije Jasna

2023 Autor: Peter Bradberry | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-07-27 17:19

Istraživači još uvijek pokušavaju razumjeti kakav je dogovor s djecom i COVID-19.

Uloga djece u širenju koronavirusa ključno je pitanje od ranih dana pandemije. Sada, dok neke zemlje dozvoljavaju školama da počnu ponovo otvarati nakon nekoliko sedmica zaključavanja, naučnici se utrkuju da to shvate.

Djeca predstavljaju mali dio potvrđenih slučajeva COVID-19 - manje od 2% prijavljenih infekcija u Kini, Italiji i Sjedinjenim Državama bilo je kod osoba mlađih od 18 godina.

No, istraživači su podijeljeni oko toga da li je manja vjerovatnoća da se djeca zaraze i šire virus. Neki kažu da sve veći broj dokaza sugerira da su djeca u manjem riziku. Oni nisu odgovorni za većinu prijenosa i podršku podacima otvaranje škola, kaže Alasdair Munro, dječji istraživač zaraznih bolesti iz Univerzitetske bolnice Southampton, UK.

Djeca u Njemačkoj i Danskoj već su se vratila u školu, a učenici u nekim dijelovima Australije i Francuske trebali bi se polako vraćati tokom narednih sedmica.

Drugi se naučnici zalažu protiv požurnog povratka u učionice. Kažu da je učestalost infekcije kod djece niža nego kod odraslih, dijelom i zbog toga što nisu bili toliko izloženi virusu - posebno u mnogim zatvorenim školama. A djeca se ne testiraju tako često kao odrasla jer imaju tendenciju da imaju blage simptome ili ih nemaju, kažu istraživači.

"Ne vidim nijedan jak biološki ili epidemiološki razlog da vjerujem da se djeca ne zaraze toliko zaraženo", kaže Gary Wong, istraživač dječje respiratorne medicine na kineskom univerzitetu u Hong Kongu. "Sve dok postoji prenos virusa u zajednici za odraslu populaciju, ponovno otvaranje škola vjerovatno će olakšati prijenos, jer je poznato da respiratorni virusi cirkuliraju u školama i vrti ih." Kaže da bi trebali biti uspostavljeni dobri sistemi nadzora i testiranja prije ponovnog otvaranja škola.

Ako djeca potiču širenje virusa, infekcije će vjerojatno naglo porasti u sljedećih nekoliko tjedana u zemljama u kojima su se djeca već vratila u školu, kažu naučnici.

Ali za rješavanje rasprave bit će potrebne velike, visokokvalitetne populacijske studije - od kojih su neke već u toku - koje uključuju testove na prisustvo antitela u krvi kao marker prethodne infekcije.

Drugi znanstvenici proučavaju imunološki odgovor djece kako bi otkrili zašto imaju blaže simptome od odraslih kada su zaraženi i nudi li to tragove o potencijalnim terapijama.

Rasprava o osjetljivosti

Studija objavljena 27. aprila u časopisu The Lancet Infectious Diseases, koja je prvi put objavljena kao pretprint početkom marta, analizirala je domaćinstva sa potvrđenim slučajevima COVID-19 u Shenzhenu u Kini. Otkrilo je da djeca mlađa od deset godina imaju jednaku vjerojatnost da se zaraze kao i odrasli, ali rjeđe imaju ozbiljne simptome.

"Taj je pretisak zaista sve uplašio", kaže Munro, jer je sugerirao da bi djeca mogla šutke širiti zarazu.

Ali druge studije, uključujući neke iz Južne Koreje, Italije i Islanda, gdje je testiranje bilo šire, zabilježile su niže stope infekcije među djecom. Neke studije iz Kine također podržavaju sugestiju da su djeca manje podložna infekciji. Jedan objavljen u Scienceu 29. aprila analizirao je podatke iz Hunana, gdje su pronađeni i testirani kontakti osoba s poznatim infekcijama. Autori su otkrili da je na svako zaraženo dijete mlađe od 15 godina bilo blizu 3 osobe zaražene u dobi između 20 i 64 godine.

Podaci su manje konačni za tinejdžere starije od 15 godina i sugeriraju da je rizik od zaraze sličan riziku odraslih, kaže Munro.

Rizik prijenosa

Još je manje dobro razumljivo da li zaražena djeca šire virus na sličan način kao odrasli. Studija grozda slučajeva u francuskim Alpama opisuje jednog devetogodišnjaka koji je pohađao tri škole i tečaj skijanja dok je pokazivao simptome COVID-19, ali nije zarazio niti jednu osobu. "Bilo bi gotovo nečuveno da odrasla osoba bude izložena toliko ljudi i da ne zarazi nikoga drugog", kaže Munro.

Kirsty Short, virolog sa Univerziteta Queensland u Brisbaneu u Australiji, vodila je još neobjavljenu metaanalizu nekoliko studija o domaćinstvima, uključujući neke iz zemalja koje u to vrijeme nisu zatvorile škole, poput Singapura. Otkrila je da su djeca rijetko prva osoba koja unese infekciju u dom; imali su prvi identificirani slučaj u samo otprilike 8% domaćinstava. Za usporedbu, djeca su imala prvi identificirani slučaj tokom izbijanja ptičje gripe H5N1 u oko 50% domaćinstava, izvještava studija.

"Studije u domaćinstvu su ohrabrujuće jer, čak i ako ima puno zaražene djece, oni ne idu kući i zaraze druge", kaže Munro.

Ali Wong tvrdi da je takvo istraživanje pristrano, jer domaćinstva nisu nasumično odabrana, već su odabrana, jer je tamo već bila poznata zaražena odrasla osoba. Tako je također vrlo teško ustanoviti ko je unio virus, kaže on. Zatvaranje škole i vrtića takođe bi moglo objasniti zašto djeca nisu često glavni izvor zaraze SARS-CoV-2. Ostali respiratorni virusi mogu se prenijeti sa odraslih na djecu i natrag, tako da "ne vjerujem da je ovaj virus izuzetak", kaže on.

U stvari, dva pretiska su izvijestila da djeca sa simptomima COVID-19 mogu imati sličan nivo virusne RNA kao odrasli. „Na osnovu ovih rezultata moramo upozoriti na neograničeno ponovno otvaranje škola i vrtića u sadašnjoj situaciji. Djeca mogu biti jednako zarazna kao i odrasli”, napominju autori jedne studije koju je vodio Christian Drosten, virolog iz berlinske bolnice Charité. Međutim, još uvijek nije jasno jesu li visoki nivoi virusne RNA pokazatelj koliko je osoba zarazna, napominje Harish Nair, epidemiolog sa Univerziteta u Edinburghu u Velikoj Britaniji.

Postoji nekoliko studija prenosa sa škola na širu zajednicu, ali australijski izvještaj iz tekuće istrage sugerira da je on ograničen i mnogo niži nego kod drugih respiratornih virusa, poput gripe. Među više od 850 ljudi koji su bili u kontaktu sa 9 učenika i 9 članova osoblja potvrdili su da imaju COVID-19 u osnovnim i srednjim školama u državi Novi Južni Wales, zabilježena su samo dva slučaja COVID-19 među tim kontaktima, oba kod djece.

Na osnovu dokaza, Munro kaže da bi djecu trebalo pustiti u školu. "Djeca imaju najmanje koristi od zaključavanja, a imaju i puno toga izgubiti", poput propuštanja obrazovanja i ne dobivanja dodatne socijalne podrške poput besplatnog školskog obroka, kaže on.

Ponovno otvaranje škola ne znači povratak u normalu, kaže Short. Bit će puno ograničenja i promjena, poput razdvajanja stolova u učionicama i zatvaranja igrališta, kako bi se smanjio rizik prijenosa, kaže ona. Studije prenosa u školama kad se ponovo otvore, takođe će biti važne, kaže Wong. Istraživači u Holandiji planiraju to pomno nadgledati kako se škole otvaraju postepeno tokom narednih sedmica.

Imunski odgovor

Međutim, istraživači se slažu da se djeca teže suočavaju s COVID-19 bolje od odraslih. Većina zaražene djece ima blage simptome ili ih uopće nema, ali neka se jako razbole ili čak umru. Postoje izvještaji da je mali broj djece u Londonu i New Yorku razvio upalni odgovor sličan rijetkoj dječjoj bolesti Kawasaki.

"Ne bih se iznenadio da je COVID-19 povezan s Kawasakijevom bolešću, jer su mnoge druge virusne infekcije povezane s njom", kaže Wong. Ako se udruženje pokaže istinskim, moglo bi se propustiti u Kini, Japanu i Južnoj Koreji jer je Kawasakijeva bolest mnogo rasprostranjenija u Aziji, kaže on.

Jedna teorija zašto većina djece ima blaže simptome, kaže Wong, jest da dječja pluća mogu sadržavati manje ili manje zrele ACE2 receptore, proteine koje virus SARS-CoV-2 koristi za ulazak u ćelije. Ali da bi to potvrdili, istraživači bi trebali proučavati uzorke tkiva djece, kaže Wong, a do njih je vrlo teško doći.

Drugi sugeriraju da su djeca rutinskije izložena drugim koronavirusima, poput onih koji uzrokuju prehladu, što ih štiti od ozbiljnih bolesti. "Ali čini se da to ne zadržava puno vode, jer čini se da čak i novorođene bebe nemaju vrlo ozbiljnu bolest" od COVID-19 koronavirusa, kaže Munro.

Wong sugerira da bi djeca mogla postići prikladniji imunološki odgovor na infekciju dovoljno jak da se bori protiv virusa, ali ne toliko jak da bi nanio velike štete njihovim organima. Njegova preliminarna analiza 300 osoba zaraženih COVID-19 otkrila je da djeca proizvode mnogo niže razine citokina, proteina koje imuni sistem oslobađa. Pacijenti svih dobnih skupina s teškim oboljenjima imaju tendenciju da imaju viši nivo citokina, kaže on. Ali još uvijek treba izblizati uzrok i posljedice. "Jesu li bolesniji jer imaju viši nivo citokina ili imaju veći nivo citokina jer su bolesniji?".

Ovdje pročitajte više o epidemiji koronavirusa iz časopisa Scientific American, a ovdje pročitajte izvještaje iz naše međunarodne mreže časopisa.