Sljedeće U Potrazi Za COVID-ovim Porijeklom

2023 Autor: Peter Bradberry | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-07-27 17:19

Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije čini razuman početak, kažu naučnici, ali na mnoga pitanja još uvijek nije odgovoreno.

Istraživači kažu da izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o porijeklu pandemije nudi detaljni sažetak dostupnih podataka, uključujući nevidljive detalje u detaljima. Ali ostaje mnogo toga da se uradi na utvrđivanju porijekla znanja o virusu koji će pomoći u sprečavanju budućih pandemija.

Izvještaj je rezultat zajedničke istrage kineskih i međunarodnih istraživača koja je uključivala četvorodjedno putovanje početkom ove godine u Wuhan u Kini, gdje je COVID-19 prvi put otkriven.

Pojedinosti u izvještaju bile su korisne, ali nisu uključivale mnogo novih informacija, kaže David Robertson, virolog sa Univerziteta u Glasgowu u Velikoj Britaniji. „Opsežni prikazani podaci potvrdili su mnogo toga što je već bilo poznato, posebno o vremenu događaja i ranim slučajevima u Wuhanu.“.

Preostali izazovi uključuju pronalaženje životinje koja je vjerovatno prenijela virus od šišmiša do ljudi i utvrđivanje načina na koji je došlo do prelijevanja na ljude.

"Ovo je samo prvi korak na očekivano dugom putovanju kako bi se pronašlo porijeklo", rekla je članica tima WHO-a Thea Fisher, javnozdravstveni virolog u sjevernozelandskoj bolnici u Kopenhagenu, na brifingu za novinare 30. marta.

Priroda je razgovarala sa naučnicima o onome što treba uslijediti.

Šta je novo u izvještaju?

Izvještaj opisuje rezultate mnogih linija istrage, uključujući i to kada je SARS-CoV-2 prvi put otkriven kod ljudi i koje su ga životinje mogle zadržati. Početak izbijanja stavlja u mjesece prije sredine decembra, kada se virus mogao neotkriveno širiti. Možda je u zajednicu uveden putem nepoznate životinje koja je djelovala kao posrednik između šišmiša koji su prenijeli virus predaka i ljudi.

Tim nije otkrio tu vrstu, iako su istraživači u Kini testirali desetine hiljada uzoraka divljih životinja i stoke, ali članovi tima ukazuju na tržišta divljih životinja za buduće potencijalne kupce. Također zaključuju da je "krajnje nevjerovatno" da je virus procurio iz laboratorije.

Izvještaj otkriva mnogo o prvim poznatim ljudima koji su ugovorili COVID-19 - i o njihovim vezama s tržištem Huanan, gdje su identificirani mnogi rani slučajevi - kaže Virginie Courtier, evolucijski genetičar s Instituta Jacques Monod u Parizu. To je najopsežnija molekularna epidemiološka studija o epidemiji Wuhan, dodaje ona.

Šta naučnici i dalje žele znati?

Ostaju mnoga ključna pitanja, uključujući o srednjem prijenosniku životinja i gdje i kada je došlo do prelijevanja. Izvještaj uključuje preporuke za daljnje studije, uključujući trag farmera i dobavljača koji trguju životinjama i proizvodima životinjskog porijekla na pijacama širom Wuhana.

Prioritet bi trebao biti "praćenje životinja", počevši od tržišta Huanan, kaže Eddie Holmes, virolog sa Univerziteta u Sydneyu u Australiji. S obzirom na veliki broj životinjskih vrsta koje SARS-CoV-2 može zaraziti, uzorkovanje bi trebalo biti što šire, kažu istraživači.

I svakako bi trebao uključivati šišmiše. Najbliži poznati rođak SARS-CoV-2 je koronavirus šišmiša nazvan RaTG13, izoliran od šišmiša u rudniku u Mojiangu, na jugu Kine. Ali on dijeli samo 96% svog genoma sa SARS-CoV-2, što znači da je samo u daljnjoj vezi. Courtier kaže da bi iz tog rudnika trebalo uzeti uzorke za više slepih miševa, te da bi istraživači trebali dijeliti sekvence ostalih izolovanih koronavirusa.

Ali Linfa Wang, virologinja sa Medicinskog fakulteta Duke – National University of Singapore, sumnja da li će se naći bliži rođaci, s obzirom na iscrpno uzorkovanje koje su istraživači obavili u pećini tokom protekle decenije. „Da ste mi dali milijardu dolara, ne bih uzimao uzorke u pećini Mojiang. Uzorkovao bih u jugoistočnoj Aziji,”dodaje Wang, koji kaže da bi se uzorkovanje trebalo proširiti na manje uzorkovane regije poput Tajlanda i Kambodže, gdje su nedavno izolirani i drugi rođaci SARS-CoV-2.

Da bi se utvrdilo kada se virus prvi put dogodio kod ljudi, "očigledno slabo visi voće" je testiranje arhiviranih uzoraka krvi na antitijela u Wuhan krvnom centru, kaže Wang. Centar prima 200 000 donacija godišnje i skladišti ih dvije godine. Izvještaj preporučuje testiranje uzoraka u bankama krvi širom Kine i širom svijeta, usredotočujući se na šest mjeseci prije prvih poznatih slučajeva.

Drugi istraživači kažu da je potrebno više detalja o prvim poznatim slučajevima, uključujući pune sekvence genoma kako bi se otkrila njihova raznolikost i kako je izgledao rani virus.

Šta će se dalje događati u pretrazi porijekla?

Uz mnoga pitanja bez odgovora, puno toga još treba učiniti. Posjeta Wuhanu bila je prva faza u procesu SZO koji je započeo u maju 2020; slijediće dugoročne studije, prema sporazumu između Kine i SZO.

Dominic Dwyer, virolog iz Health Pathology of New South Wales u Sydneyu i član tima SZO, kaže da je dio posla već započeo, uključujući ponovnu analizu podataka nadzora nad bolestima sličnim gripi u Kini prije siječnja 2020. Ali ostalim radovima, uključujući ispitivanje darovane krvi, trebaće više vremena da počnu. Drugi projekti identificiraju farme divljih životinja koje opskrbljuju tržišta u Wuhanu i procjenjuju koliko dugo virus može postojati u smrznutoj hrani koja je također mogla biti izvor prijenosa.

Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor SZO, rekao je u izjavi da je ta organizacija predana nastavku potrage. „Jasno je da nam je potrebno više istraživanja u čitavom nizu područja, što će podrazumijevati daljnje terenske posjete.“.

Težište istraživanja porijekla COVID-19 sada bi trebalo biti ublažavanje budućeg prelijevanja sa životinja na ljude SARS-CoV-2 i druge viruse s pandemijskim potencijalom, kaže David Heymann, epidemiolog zaraznih bolesti sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. "Moramo promijeniti paradigmu sa brzog otkrivanja i reagovanja na prevenciju na izvoru", dodaje on.

Robertson se slaže da bi procjena rizika od takvih događaja trebala biti prioritet. "Ako, kao što podaci pokazuju, SARS-CoV-2 nije morao puno da se promijeni, ili je uopće bio, da bi bio toliko prenosiv na ljude, vrlo je malo zapreka za buduću pojavu", kaže on.

Grupe koje nisu uključene u studiju SZO već su pojačale uzorkovanje i sekvenciranje arhiviranih uzoraka šišmiša i mogućih intermedijarnih životinja, u Kini i širom jugoistočne Azije, u potrazi za potencijalnim virusima predaka. U proteklih mjesec dana istraživači u Yunnanu, provinciji na jugozapadu Kine, identificirali su nekoliko novih koronavirusa šišmiša koji su usko povezani sa SARS-CoV-2.

Što je sljedeće za teoriju curenja iz laboratorija?

Izvještaj zaključuje da su male šanse da je COVID-19 nastao u laboratorijskoj nesreći. Ali raste pritisak, uključujući i dio istraživača, za sveobuhvatniju istragu ovog mogućeg puta.

Članovi tima SZO nisu imali potrebnu pozadinu za istraživanje kršenja biološke sigurnosti, kaže Filippa Lentzos, istraživačica biološke sigurnosti sa King's Collegea u Londonu.

Tedros se složio da je potrebna dodatna istraga i bio je voljan poslati dodatne misije u koje su uključeni relevantni stručnjaci. Rekao je da procjena tima, zasnovana na posjetama laboratorija i intervjuima s istraživačima, nije bila dovoljno opsežna, dodajući da "što se tiče SZO, sve hipoteze ostaju na stolu".

Ključni argument protiv hipoteze o curenju laboratorija je da je SARS-CoV-2 bio nepoznati virus prije pandemije, bez traga u javnim bazama podataka i istraživačkim člancima. Ali neki istraživači kažu da nije moguće tačno znati koji su virusi uzorkovani širom svijeta.

Wang kaže da je vrlo malo vjerojatno da će laboratorij takve informacije držati u tajnosti, ali dodaje da postoji mala vjerojatnost da se netko tko istražuje šišmiše nenamjerno zarazi nepoznatim virusom prilikom sakupljanja uzoraka šišmiša u pećini i da je ova infekcija zasadila pandemiju.

Nikolai Petrovsky, imunolog sa sveučilišta Flinders u Adelaideu u Australiji, kaže da bi, s obzirom na nedostatak dokaza, tim "najbolje bilo da je šutio o tom pitanju, jer, znanstveno, jednostavno ne znamo".

Šta naučnici misle o tome kako SZO upravlja zajedničkom misijom?

Pitanje porijekla pandemije od početka je politički opterećeno. Mnogi istraživači kažu da je tim izvrsno obavio posao sinteze dostupnih dokaza u teškim okolnostima.

S obzirom na ograničenja pod kojima su se nalazili, izvještaj je "korisna i temeljita procjena onoga što znamo i što moramo učiniti", kaže Holmes. Ta su ograničenja uključivala kratki, četverodnevni vremenski okvir, ograničenja pristupa materijalu i uski opseg posla, kaže on.

Ali drugi su razočarani kako je čini se da je politika zasjenila potragu za odgovorima. „SZO je ovo riješila kao diplomatsku misiju, a ne kao neovisnu naučnu istragu svih mogućih izvora“, kaže Petrovski.

Nakon objavljivanja izvještaja, Sjedinjene Države i više od desetak drugih zemalja izdale su izjavu u kojoj izražavaju zabrinutost zbog kašnjenja i ograničenog pristupa tima sirovim podacima. To je zahtijevalo „ponovnu posvećenost SZO i svih država članica pristupu, transparentnosti i pravovremenosti“.

Međutim, drugi ističu da je otvaranje Kine i omogućavanje timu da vodi takvu istragu samo po sebi bilo neobično. "Ako uzmete u obzir druge visoko industrijalizirane zemlje, nisam siguran da bi to učinile", kaže Heymann.

Hoće li naučnici ikada pronaći porijeklo virusa?

S obzirom na politiku i mnoga pitanja na koja nema odgovora, neki su se naučnici pitali može li porijeklo pandemije zauvijek ostati nedostižno. Ali oni koji su upoznati s praćenjem porijekla kažu da je potrebno vrijeme i malo sreće.

Za izvore mnogih ljudskih virusa trebale su godine da se shvate, kaže Robertson. "Virusi su nezgodni, jer rijetki događaji mogu imati ogromne implikacije." Međutim, uz dovoljno uzorkovanja životinja, istraživači bi trebali moći identificirati gdje su i u kojim životinjama kružili preci SARS-CoV-2, kaže on.

Courtier je optimističan da će studije molekularne evolucije pomoći da se potvrdi je li izbijanje rezultat laboratorijske nesreće ili prirodnog prelijevanja, jer će pokazati jesu li virusi uskladišteni ili manipulirani njima.

Ali Lentzos tvrdi da bi porijeklo moglo zauvijek biti obavijeno neizvjesnošću. "Ozbiljno sumnjam da ćemo pronaći pušku", kaže ona. „Neće biti nespornog odgovora o porijeklu. Sve što ćemo imati su vjerojatnosti i vjerovatnoće. ".